Kratki osvrt na srebro kao plemeniti metal nastao je u želji za malim osvježenjem i kao podsjetnik na već poznata nam znanja o istom. Pokušaj je spoja općeg i strukovnog u globalnim crtama.
Srebro, plemeniti metal mjesečevog sjaja koji krasi nakit, predmete različitih ukrasnih i uporabnih vrsta poznat je preko 3000 godina ,što nam dokazuju nalazišta carskih grobova Ura, predmeti starog Egipta, te kasnije Grčka i Rim. Alkemičari staroga doba srebro su nazivali MJESEČEV ili DIJANIN METAL. Danas je srebro svima poznato kao plemeniti metal čija je kemijska oznaka Ag 47 =107,870 po Mendeljejevoj tablici kemijskih elemenata. U prirodi ga u elementarnom stanju nalazimo iznimno rijetko. Najčešće se srebro pojavljuje u obliku sulfida Ag 2 S(argentit) i klorida AgCl. Danas su najpoznatija nalazišta u Meksiku i SAD-u.
Srebro kao metal ima interesantne fizičke karakteristike; najsvjetlije je od svih metala, ulašteno i izglačano ima vrlo dobra reflektorna svojstva zbog kojih se koristi u optici, te za izradu ogledala. Vrlo je dobar provodnik topline i elektriciteta zbog čega je interesantan u elektroindustriji i elektronici. Srebro je poslije zlata najkovniji i najelastičniji metal, što mu daje velike mogućnosti pri izradi različitih predmeta. Točka tališta je na 960 OC Ono ne oksidira, ali tamni u dodiru sa zrakom uslijed tragova vodikovih sulfida. Na toplini se spaja sa halogenima i sumporom. Fizičke karakteristike srebra koje smo naveli; njegov sjaj, kovnost, elastičnost ujedno su i karakteristike koje mu daju ljepotu i funkcionalnost pri izradi nakita, novca, predmeta…Za izradu posebnog i skupocjenog posuđa srebro se obično koristi u leguri s bakrom različitih omjera. Iste legure koriste se u nakitu i za kovanje novca. Osim bakra često se koristi aluminij. Srebro u elementarnom obliku vrlo se rijetko upotrebljava u izradi nakita, a pogotovo posuđa. Kao takvo naziva se FINE SILVER ili čisto srebro čija je oznaka 000,999 ili FINE SILVER po međunarodno dogovorenom sustavu za čistoću srebra. Najčešća legura srebra danas je ona koja se označava sa 925 što znači da legura sadržava 0,925g čistog srebra na 1g legure. Postoji još mnoštvo oznaka, neke od njih su 700, 800, 835, itd. Osim brojeva postoje i slikovne oznake koje su se češće upotrebljavale u prošlosti.
Srebro se koristi za posrebrivanje predmeta i nakita na dva osnovna načina. Galvonizacijom, odnosno elektrolizom unutar koje se na već gotove ili polugotove predmete nanosi srebro u različitim omjerima ili postocima. Posrebrivanje u tom obliku poznato je od 1840g.,točnije 1841-42g. u Francuskoj De Ruolz prvi započinje posrebrivanje predmeta poznate kuće Charlesa Christoflea čiji su se posrebreni predmeti cijenili isto kao i predmeti izrađeni od "čistog srebra". Prije 1840g. posrebrivanje je poznato kao mehaničko-termički proces prevlačenja najčešće bakrenih ili mesinganih ploča srebrom. Najpoznatiji izraz za takovrsno posrebrenje je SHEFFIELD što je ujedno i ime engleske kuće koja je izrađivala vrlo cijenjene predmete od srebra tj. tzv. Sheffield plate (debeli sloj srebra sa obje strane bakrene ili mesingane ploče).
Govoreći o srebru bitno je spomenuti ELEKTRUM i ALPAKU koji su usko vezani za mjesečev metal. Elektrum je jedna od vrlo interesantnih legura srebra u prirodi. To je prirodna legura srebra i zlata, artefaktički poznata još od bakrenog i brončanog doba, a vjeruje se da je elektrum bio poznat prije srebra i zlata. Upotrebljavao se gotovo isključivo za izradu nakita, te je kao takav vrlo rijedak. Alpaka se pojavljuje u 16st.,službeno tek u 18st. kada dobiva naziv "meksičko novo srebro"; meksičko zbog mjesta nalaska, a novo srebro zbog velike sličnosti kemijskih i fizičkih karakteristika sa srebrom. Slike koje prate tekst samo su mali prilog vizualnoj ugodi koju nam pružaju predmeti i nakit izrađeni u srebru. Prikazani predmeti iz razdoblja su secesije.
Našu ponudu srebrnog nakita i predmeta pogledajte ovdje.
